Prednosti i važnost web-preglednika
Web je u biti izdavački medij koji dijeli karakteristike s tradicionalnijim izdavačkim medijima. Web preglednici imaju sličnu funkciju kao izdavači tiskanih izdanja. Oni su u skladu s određenim standardima koji osiguravaju da web stranica dizajnirana u bilo kojem dijelu svijeta izgleda onako kako njezini kreatori očekuju. Web preglednici razvili su se zajedno s webom i sada postoji najmanje pet široko korištenih. Web preglednici nisu isto što i tražilice koje pronalaze informacije.
Web standardi
Web standardi čine temelj web izdavaštva. Web standardi su tehničke specifikacije koje određuju metode za izradu i dizajn web stranica. Stranice koje su u skladu s ovim standardima koriste važeći jezik za označavanje hiperteksta, važeće kodiranje znakova, metapodatke i ugrađivanje znakova, kao i važeće postavke poslužitelja. Ako web-mjesto ne slijedi ove standarde, nema jamstva da će se u potpunosti prikazati u svim preglednicima, a korisnici mogu otkriti da ne mogu izvršiti neke transakcije na web-mjestu osim ako nemaju određenu verziju preglednika. S druge strane, kada programeri preglednika ne slijede ove standarde, web programeri se suočavaju s problemima nekompatibilnosti. Web-mjesta i web-preglednici moraju slijediti isti skup pravila kako bi postigli univerzalnu uniformnost izgleda.
Nekompatibilnost preglednika
Prije uvođenja web standarda, web programeri suočavali su se s problemom nekompatibilnosti preglednika. Ovaj nedostatak "jedna web stranica odgovara svim preglednicima" doprinio je značajnim troškovima za razvoj web stranice. Programeri s niskim proračunom bili su prisiljeni izraditi web-mjesta koja su blokirala neke korisnike jer su morali odabrati s kojim će preglednicima web-mjesto biti kompatibilno i one koje će zanemariti. Također, neki preglednici nisu podržavali specifikacije web standarda, pa su programeri doveli u pitanje logiku korištenja standarda ako ih i preglednici ne koriste. Razvoj web standarda 1998. godine pokušao je riješiti ovaj problem i natjerati programere stranica i preglednika da koriste iste standarde.
Razvoj preglednika
Mosaic je bio izvorni web preglednik. Tvrtka je razvila Netscape Navigator, koji je ubrzo postao poznat kao Netscape. Godine 1999. Microsoft je lansirao Internet Explorer, koji je preuzeo Netscapeov tržišni udio, uglavnom zahvaljujući tome što je većina računala dolazila u paketu s Microsoftovim softverom. Godine 2002. Mozilla je predstavila svoj besplatni preglednik otvorenog koda koji je svatko mogao preuzeti. Mozilla je stari Netscape u novom obliku, a 2004. godine pojavila se verzija Firefoxa. Googleov preglednik Chrome jedan je od najnovijih preglednika. Apple Macovi dolaze s preglednikom Safari, ali korisnici Maca mogu slobodno koristiti neki od drugih preglednika.
Kvalitete preglednika
Jedna od najvažnijih osobina koju preglednik treba imati je mogućnost brzog učitavanja web stranica bez obzira na to koliko je sadržaj dinamičan. Preglednici moraju moći brzo učitavati grafičke slike i videozapise i ne čekati nekoliko minuta dok se stranica preuzima. Važno je da korisnici znaju da nisu zapeli sa zadanim preglednikom koji dolazi s računalom. Pročitajte recenzije preglednika i isprobajte alternative s nekim omiljenim web-mjestima kako biste vidjeli koliko preglednik radi. Upotrijebite Acid3 test koliko brzo svaki preglednik učitava stranicu.