Što je IBM izumio?
Stroj za tabeliranje:Godine 1890., Herman Hollerith, američki izumitelj, razvio je sustav bušenih kartica za tablični prikaz statističkih podataka. Njegov izum korišten je u popisu stanovništva SAD-a 1890. godine i doveo je do osnivanja tvrtke Tabulating Machine Company, koja je kasnije postala dio IBM-a.
Tehnologija bušenih kartica:IBM je odigrao značajnu ulogu u razvoju i popularizaciji tehnologije bušenih kartica za obradu podataka. Bušene kartice bile su naširoko korištene u poduzećima i državnim organizacijama za zadatke poput računovodstva, upravljanja zalihama i statističke analize.
Glavna računala:IBM je predstavio svoje prvo glavno računalo, IBM 701, 1952. godine. Glavna računala bila su veliki, skupi strojevi koje su koristile velike organizacije za složena izračunavanja. IBM-ova glavna računala, kao što je serija IBM 360, dominirala su tržištem 1960-ih i 1970-ih.
Pohrana na magnetnom disku:IBM je dao značajan doprinos razvoju tehnologije pohrane na magnetnom disku. IBM 350 Disk File, predstavljen 1956., bio je jedan od prvih komercijalnih tvrdih diskova. Ova je tehnologija revolucionirala način pohranjivanja i pristupa podacima, što je dovelo do povećane učinkovitosti i kapaciteta pohrane.
Disketa:Godine 1967. IBM-ov inženjer Alan Shugart razvio je "Minifloppy" disketu, mali, fleksibilni magnetski disk koji je mogao pohraniti više podataka od bušenih kartica. Disketa je postala popularan medij za pohranu osobnih računala.
Osobno računalo:IBM-ov ulazak na tržište osobnih računala 1981. s IBM osobnim računalom (IBM PC) bio je prijelomni trenutak u povijesti računalstva. IBM PC postao je standard za osobno računalstvo, popularizirajući model otvorene arhitekture i postavljajući pozornicu za razvoj industrije osobnih računala.
Sustav upravljanja relacijskom bazom podataka (RDBMS):1970-ih IBM-ovi istraživači razvili su sustav upravljanja relacijskom bazom podataka System R, koji je postavio temelje za moderne sustave relacijske baze podataka poput IBM DB2. RDBMS je revolucionirao upravljanje podacima dopuštajući da podaci budu strukturirani, organizirani i da im se učinkovito pristupi.
Umjetna inteligencija (AI):IBM je aktivno uključen u istraživanje i razvoj umjetne inteligencije od 1950-ih. Godine 1997. IBM-ovo računalo za igranje šaha Deep Blue pobijedilo je svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova, demonstrirajući značajan napredak u tehnologiji umjetne inteligencije.
Watson:2011. IBM je predstavio Watson, sustav za obradu prirodnog jezika (NLP) i umjetnu inteligenciju koji je stekao slavu pobjedom nad ljudskim prvacima u popularnoj igrici "Jeopardy!" Watson je predstavljao veliku prekretnicu u razvoju umjetne inteligencije, pokazujući svoju sposobnost obrade i razumijevanja ljudskog jezika.
Kvantno računalstvo:IBM je značajno uložio u istraživanje kvantnog računalstva. Tvrtka upravlja nizom kvantnih računalnih sustava dostupnih putem oblaka za potrebe istraživanja i razvoja. IBM ima za cilj unaprijediti polje kvantnog računalstva, koje obećava pomake u raznim područjima, uključujući optimizaciju, kriptografiju i otkrivanje lijekova.
Ovi izumi i razvoj ističu predanost IBM-a inovacijama i njegovu kontinuiranu težnju za pomicanjem granica tehnologije, utječući na različita polja i industrije diljem svijeta.