Kako je izumljen MP3?
Razvoj MP3 formata, standarda kompresije zvuka koji je revolucionirao način pohranjivanja i distribucije digitalne glazbe, bio je zajednički napor koji je uključivao nekoliko ključnih osoba i istraživačkih timova. Evo detaljnog prikaza kako je MP3 nastao:
Rano istraživanje i razvoj:
- Koncept kompresije zvuka, posebno perceptivno kodiranje, istraživan je u raznim istraživačkim laboratorijima i na sveučilištima, uključujući Sveučilište Erlangen-Nürnberg (FAU) u Njemačkoj.
- Godine 1982. njemački inženjer i fizičar Karlheinz Brandenburg, radeći na FAU, napravio je značajan napredak u razvoju psihoakustičkog modela za audio kodiranje, koji je postao poznat kao psihoakustički model I (PSY I).
MPEG audio grupa:
- U kasnim 1980-ima uspostavljen je zajednički projekt između Moving Picture Experts Group (MPEG) i Međunarodne organizacije za standarde (ISO), formirajući MPEG Audio Group.
- Ova grupa je imala za cilj razviti standarde digitalnog audio kodiranja, s ciljem postizanja gotovo prozirne kompresije audio signala, čime se smanjuje veličina datoteke uz očuvanje percipirane kvalitete zvuka.
MPEG-1 audio sloj 3:
- MPEG Audio Group je inicijalno razvila MPEG-1 Audio Layer 1 (MP1) i Layer 2 (MP2) standarde, pružajući zvuk niže odnosno više kvalitete.
- Godine 1988., Brandenburg, zajedno sa svojim timom u FAU i AT&T Bell Labs, pridonio je razvoju algoritma MPEG-1 Audio Layer 3 (MP3).
- MP3 je koristio naprednije tehnike, kao što je percepcijsko maskiranje, kako bi dodatno poboljšao učinkovitost kompresije bez značajnog ugrožavanja kvalitete zvuka.
Licenciranje i standardizacija:
- Brandenburški tim surađivao je s Fraunhofer Society i Institut für Integrierte Schaltungen (IIS), osnivajući tvrtku za zajedničko ulaganje pod nazivom Fraunhofer IIS.
- Dobili su patente i licence za MP3 tehnologiju od Sveučilišta Erlangen-Nürnberg.
- Godine 1992. MPEG-1 Audio Layer 3 službeno je standardiziran kao ISO/IEC 11172-3, uspostavljajući MP3 kao priznati međunarodni standard.
Komercijalno usvajanje i popularnost:
- Početkom 1990-ih MP3 format počeo je dobivati na snazi u digitalnoj audio zajednici, posebice među programerima softvera.
- Aplikacije kao što su Winamp i SoundForge uključile su MP3 podršku, čineći ga dostupnim široj publici.
- Razvoj prijenosnih MP3 playera, kao što je legendarni Rio PMP300, dodatno je potaknuo popularnost MP3-ica, omogućujući korisnicima da nose i slušaju svoju omiljenu glazbu dok su u pokretu.
Mrežno dijeljenje glazbe:
- Pojava interneta i širenje širokopojasnih veza odigrali su ključnu ulogu u širokom prihvaćanju MP3-a.
- Online platforme za dijeljenje glazbe, uključujući Napster i LimeWire, omogućile su razmjenu MP3 datoteka među korisnicima, što je dovelo do općeg prihvaćanja formata.
Utjecaj i nasljeđe:
- MP3 je revolucionirao način na koji se glazba distribuirala, konzumirala i uživala u njoj, označavajući značajan pomak s fizičkih medija poput CD-a na digitalne formate.
- Doprinijelo je pristupačnosti i pristupačnosti glazbe, kao i mogućnosti jednostavnog pohranjivanja i organiziranja opsežnih glazbenih kolekcija.
- MP3 format otvorio je put kasnijim naprecima u kompresiji digitalnog zvuka, audio kodecima bez gubitaka i eri strujanja.
Dok je nekoliko pojedinaca i organizacija pridonijelo razvoju MP3-a, Karlheinz Brandenburg se često smatra "ocem MP3-a" za njegovo pionirsko istraživanje i vodstvo u poticanju standardizacije i širokog prihvaćanja formata.