Koji su različiti bežični mikrofon koji su dostupni za upotrebu u nastupima uživo?

Bežični mikrofoni djeluju u različitim radio frekvencijama (RF), a dostupnost određenih opsega uvelike ovisi o lokaciji i propisima o licenciranju. Ovi se propisi značajno razlikuju između zemalja. Evo nekih najčešće korištenih bendova:

* VHF (vrlo visoka frekvencija): Povijesno popularni, VHF bendovi su sada rjeđi za profesionalnu upotrebu zbog ograničenih kanala i osjetljivosti na smetnje. I dalje se koriste u nekim manje zahtjevnim aplikacijama.

* UHF (ultra visoka frekvencija): Dominantni pojas profesionalnih bežičnih mikrofona. UHF nudi širi spektar frekvencija, a time i više kanala, smanjujući vjerojatnost smetnji. Koristi se nekoliko podpojava unutar UHF-a, a određeni kanali su različiti dodijeljeni u različitim regijama. Uobičajeni primjeri uključuju:

* 470-608 MHz: Uobičajeni bend globalno, ali propisi se razlikuju. Ovaj bend postaje sve gužva i možda bi se mogao suočiti s ograničenjima u nekim regijama zbog širenja drugih usluga.

* 606-698 MHz (a ponekad se preklapaju): Drugi važan UHF pojas, opet podložan regionalnim varijacijama i potencijalnim smetnjima.

* 1,9 GHz: Ovaj bend nudi prednosti u pogledu manje smetnji, ali zahtijeva sofisticiraniju i često skuplju opremu. Postaje sve popularniji za profesionalne aplikacije gdje je čisti signal presudan, ali njegovo usvajanje još uvijek nije tako rasprostranjeno kao UHF.

* 2.4 GHz: Ovaj se pojas obično koristi u bežičnim mikrofonima i nekim profesionalnim sustavima. Široko je dostupan i jednostavan za upotrebu, ali osjetljiv na smetnje s Wi-Fi, Bluetooth i drugih uređaja od 2,4 GHz. To ga čini manje pouzdanim za kritične nastupe uživo.

* 5 GHz: Slično 2,4 GHz, ovaj se pojas manje koristi za profesionalne audio aplikacije, iako je dostupan i nudi manje smetnji od 2,4 GHz. Međutim, poput 2,4 GHz, smetnja s drugih uređaja predstavlja zabrinutost.

Važna razmatranja:

* Licenciranje: U mnogim zemljama, korištenje određenih UHF bendova zahtijeva licenciranje od regulatornih tijela poput FCC -a (u SAD -u) ili Ofcom (u Velikoj Britaniji). Te su licence često potrebne za profesionalnu upotrebu i mogu biti skupe. Uređaji potrošača obično djeluju u nelicenciranim pojasevima (poput 2,4 GHz), ali mogu se suočiti s problemima smetnji.

* Koordinacija frekvencije: Da bi se izbjegle smetnje, posebno u većim događajima s više bežičnih sustava, važna je pažljiva koordinacija frekvencije. Softver za koordinaciju frekvencije i iskusni tehničari često se koriste kako bi se osiguralo nesmetano djelovanje.

* Regionalne razlike: Dostupnost i upotreba specifičnih frekvencijskih opsega upravljaju nacionalnim i regionalnim propisima. Ono što je legalno i dostupno u jednoj zemlji, u drugoj se može potpuno razlikovati.

Uvijek provjerite lokalne propise i zahtjeve za licenciranje prije upotrebe bežičnih mikrofona radi bilo kakvih performansi. Za profesionalne događaje uživo preporučuje se savjetovanje s kvalificiranim audio inženjerom kako bi se osigurala odgovarajuća koordinacija frekvencije i poštivanje svih relevantnih pravila.