Koja je najbolja metoda za tvrtku da osigura podatke koji se prenose internetom između udaljenih stranica?
1. Virtualna privatna mreža (VPN) :
VPN uspostavlja siguran, šifriran tunel preko javne mreže, dopuštajući udaljenim korisnicima ili stranicama siguran pristup privatnim mrežama. VPN-ovi pomažu u zaštiti podataka od neovlaštenog pristupa i prisluškivanja.
2. Secure Socket Layer (SSL)/Transport Layer Security (TLS) :
SSL/TLS protokoli šifriraju podatke tijekom prijenosa između web poslužitelja i klijenta (preglednika). Ovo osigurava povjerljivost i integritet osjetljivih podataka, kao što su vjerodajnice za prijavu i podaci o kreditnoj kartici, tijekom online transakcija.
3. Šifriranje podataka :
Šifriranje podataka prije prijenosa dodaje dodatni sloj sigurnosti. Različiti algoritmi šifriranja, poput naprednog standarda šifriranja (AES), mogu se koristiti za kodiranje podataka, čineći ih nečitljivima neovlaštenim stranama.
4. Vatrozid :
Vatrozidi djeluju kao vratari, nadzirući i kontrolirajući dolazni i odlazni mrežni promet. Mogu se konfigurirati za blokiranje sumnjivih ili neovlaštenih pokušaja pristupa, štiteći od cyber prijetnji.
5. Sustavi za otkrivanje i prevenciju upada (IDS/IPS) :
Ovi sustavi kontinuirano prate mrežni promet radi sumnjivih aktivnosti ili napada. IDS/IPS može otkriti i upozoriti administratore na potencijalna kršenja, omogućujući brz odgovor i ublažavanje.
6. Dvofaktorska autentifikacija (2FA) :
2FA dodaje dodatnu razinu sigurnosti zahtijevajući od korisnika da osiguraju drugi oblik identifikacije, kao što je kod poslan putem tekstualne poruke, uz njihovu lozinku. To pomaže u zaštiti od neovlaštenog pristupa, čak i ako je lozinka ugrožena.
7. Fizička sigurnost :
Mjere fizičke sigurnosti trebale bi se proširiti na uređaje koji se koriste za daljinski pristup, poput prijenosnih računala i mobilnih uređaja. Ovi uređaji trebaju biti zaštićeni jakim lozinkama i tehnologijama šifriranja.
8. Redovita sigurnosna ažuriranja :
Brza primjena softverskih ažuriranja i zakrpa pomaže u rješavanju poznatih ranjivosti i poboljšava cjelokupno sigurnosno stanje.
9. Edukacija zaposlenika :
Edukacija zaposlenika o rizicima kibernetičke sigurnosti i najboljim praksama od ključne je važnosti. Osiguravanje da zaposlenici razumiju i slijede sigurnosne politike može značajno smanjiti rizik od ljudske pogreške ili ugrožavanja.
10. Redovite sigurnosne revizije :
Provođenje redovitih sigurnosnih revizija pomaže u prepoznavanju potencijalnih slabosti ili praznina u infrastrukturi sigurnosti podataka i omogućuje pravovremenu sanaciju.
Kombinacija višestrukih sigurnosnih mjera i usvajanje proaktivnog pristupa zaštiti podataka povećavaju sigurnost podataka koji se prenose internetom između udaljenih mjesta, smanjujući rizik od povrede podataka i neovlaštenog pristupa.