Koje su prednosti i mane protekcionizma?
Prednosti protekcionizma:
Zaštita domaćih industrija: Protekcionističke politike mogu pomoći u zaštiti domaće industrije od stranih konkurenata s nižim troškovima proizvodnje. To može osigurati njihov opstanak i pridonijeti gospodarskom rastu stvaranjem više radnih mjesta.
Očuvanje nacionalne sigurnosti: Protekcionizam omogućuje vladama da daju prioritet nacionalnoj sigurnosti ograničavanjem uvoza određene robe ili usluga koje se smatraju ključnima za dobrobit nacije. Ovo je osobito važno u industrijama koje uključuju osjetljive tehnologije ili resurse ključne za obranu.
Promicanje novih industrija: Protekcionističke mjere mogu njegovati nove ili nove industrije koje su još u povojima. Štiteći ove industrije od intenzivne međunarodne konkurencije, one dugoročno imaju bolje šanse postati konkurentne.
Mogućnosti zapošljavanja: Protekcionističke politike često rezultiraju većim brojem radnih mjesta u zaštićenim domaćim industrijama, smanjujući razinu nezaposlenosti.
Odmazda i moć pregovaranja: Protekcionističke politike mogu poslužiti kao alat za pregovaranje u međunarodnim trgovinskim pregovorima, vršeći pritisak na druge zemlje da se pozabave nepoštenom trgovinskom praksom.
Očuvanje kulture: Zaštitne mjere mogu poduprijeti kulturnu baštinu očuvanjem industrija povezanih s tradicionalnim zanatima i tehnikama kojima prijeti izumiranje zbog globalne konkurencije.
Nedostaci protekcionizma:
Veći potrošački troškovi: Protekcionizam često dovodi do viših potrošačkih cijena jer domaća roba bez pritiska konkurencije često ima više cijene zbog smanjenog izbora.
Izobličenje tržišta: Protekcionističke mjere mogu stvoriti okruženje u kojem učinkovitost trpi jer bi domaće industrije mogle izgubiti motivaciju za inovacije i niže troškove proizvodnje.
Smanjena konkurencija: Ograničavanje međunarodne konkurencije eliminira poticaje za kontinuirano poboljšanje, što dovodi do stagnacije i nedostatka inovacija.
Trgovinski ratovi i odmazda: Politike zaštite mogu izazvati odmazdu drugih zemalja, potičući trgovinske ratove koji ometaju trgovinu i štete gospodarstvima diljem svijeta.
Suzbijanje slobodne trgovine: Protekcionizam je u suprotnosti s načelima slobodne trgovine, koja promiče globalni gospodarski rast i suradnju.
Nenamjerne posljedice: Protekcionističke politike mogu imati neželjene posljedice, poput pomicanja preferencija potrošača prema stranim alternativama ili poticanja aktivnosti na crnom tržištu.
Premještanje s posla: Dok bi se neka radna mjesta mogla otvoriti, određeni sektori mogli bi doživjeti gubitke zbog viših troškova ili preraspodjele resursa.
Ograničenja izbora potrošača: Protekcionističke mjere potrošačima ograničavaju pristup širem spektru proizvoda i usluga.
Pogrešna raspodjela resursa: Protekcionizam bi mogao dovesti do neučinkovite raspodjele resursa jer iskrivljuje tržišne snage i promiče sektore koji možda nisu održivi u globaliziranom gospodarstvu.
Vaganje prednosti i nedostataka protekcionizma pomaže kreatorima politike da uspostave ravnotežu između zaštite domaćih interesa i promicanja održivog gospodarskog rasta kroz međunarodnu trgovinu.