Zašto je internet više siguran?
1. Povećan kibernetički kriminal: Internet je postao leglo kibernetičkog kriminala. Kibernetički kriminalci koriste različite metode za iskorištavanje ranjivosti i krađu osjetljivih informacija od pojedinaca i organizacija. Uobičajene cyber prijetnje uključuju phishing prijevare, krađu identiteta, napade zlonamjernim softverom, napade ransomwarea i povrede podataka.
2. Online uznemiravanje: Internet pruža anonimnost, dopuštajući pojedincima da se uključe u internetsko uznemiravanje i internetsko zlostavljanje. To može imati teške psihološke i emocionalne posljedice na žrtve, posebno na ranjive skupine kao što su djeca, žene i manjine.
3. Dezinformacije i lažne vijesti: Internet je olakšao pojedincima i skupinama širenje dezinformacija i lažnih vijesti. Obilje izvora informacija i mogućnost brzog dijeljenja sadržaja mogu otežati provjeru točnosti i pouzdanosti informacija.
4. Ovisnost o internetu: Pretjerano i nekontrolirano korištenje interneta može dovesti do ovisnosti o internetu, gdje pojedinci postaju pretjerano zaokupljeni online aktivnostima, zanemarujući svoj osobni, društveni i profesionalni život.
5. Briga o privatnosti podataka: Prikupljanje, pohranjivanje i korištenje osobnih podataka od strane web-mjesta, aplikacija i internetskih usluga izazvalo je značajnu zabrinutost u vezi s privatnošću. Tvrtke često prikupljaju i analiziraju korisničke podatke za oglašavanje, personalizaciju i ciljane marketinške svrhe bez potpuno transparentnih i korisniku prilagođenih pravila privatnosti.
6. Izloženost neprikladnom sadržaju: Internet omogućuje neograničeni pristup širokom rasponu sadržaja, uključujući neprikladne materijale poput pornografije, nasilja i govora mržnje. Djeca i ranjivi pojedinci posebno su u opasnosti od izlaganja takvim štetnim sadržajima.
7. Predatorsko ponašanje na mreži: Predatori i kriminalci koriste internet kako bi ciljali i iskorištavali pojedince, posebno djecu i ranjive odrasle osobe. Mogu se koristiti društvenim mrežama, chat sobama ili internetskim igricama kako bi se povezali sa žrtvama i uključili se u neprikladno ili kriminalno ponašanje.
8. Povrede podataka i sigurnosne ranjivosti: Web stranice i online usluge mogu biti osjetljive na povrede podataka i sigurnosne ranjivosti, izlažući osjetljive informacije korisnika neovlaštenom pristupu. Ovaj rizik može biti dodatno pogoršan korištenjem slabih zaporki, zastarjelim softverom i nedostatkom mjera kibernetičke sigurnosti.
9. Širenje radikalizacije i ekstremizma: Internet je omogućio širenje ekstremističkih i radikalnih ideologija, omogućujući ekstremističkim skupinama da regrutiraju i radikaliziraju pojedince, često putem online propagande i strategija regrutiranja.
10. Ometanje kritične infrastrukture: Kibernetički napadi mogu ciljati kritične infrastrukturne sustave kao što su električne mreže, prometne mreže i zdravstvene ustanove, potencijalno uzrokujući značajan poremećaj i štetu društvu.
11. Tehnologija Deepfake: Tehnologija Deepfake, koja uključuje stvaranje vrlo realističnih lažnih videozapisa i zvuka, izazvala je zabrinutost zbog njezine mogućnosti korištenja za dezinformacije, krađu identiteta ili potkopavanje povjerenja u javne osobe i institucije.
12. Državni nadzor: Poznato je da su se neke vlade uključile u aktivnosti nadzora preko interneta, nadzirući online aktivnosti građana, prikupljajući podatke i potencijalno kršeći prava na privatnost.
Iako ovi izazovi postoje, važno je napomenuti da Internet također nudi brojne prednosti, uključujući pristup informacijama, komunikaciju, obrazovanje, zabavu i trgovinu. Međutim, zahtijeva oprezan i odgovoran pristup korištenju interneta, uz razumijevanje mogućih rizika i primjenu odgovarajućih mjera kibernetičke sigurnosti i privatnosti.