Što se događa kada se dvije galaksije spoje u eliptičnu galaksiju?
1. Sudar i kompresija :Početna faza uključuje sudar između dviju galaksija. Gravitacijske interakcije između zvijezda, plina i tamne tvari u obje galaksije uzrokuju njihovo privlačenje jedna prema drugoj, što dovodi do sudara velike brzine.
2. Plimne sile i distorzija :Kako se galaksije približavaju jedna drugoj, njihove međusobne gravitacijske sile stvaraju plimne sile. Ove plimne sile istežu i iskrivljuju oblike galaksija, izvlačeći izdužene tokove zvijezda i plina poznate kao plimni repovi. Galaksije se mogu činiti nepravilnima ili imati složene strukture tijekom ove faze.
3. Prasak formiranja zvijezda :Sudar i kompresija mogu izazvati intenzivno stvaranje zvijezda. Plin i prašina u galaksijama se komprimiraju, što dovodi do stvaranja novih zvijezda. Ovaj proces rezultira događajem praska zvijezda, gdje se brzo stvara ogroman broj zvijezda.
4. Dinamičko trenje :Dinamičko trenje još je jedan mehanizam koji igra ulogu u procesu spajanja. Kako zvijezde u dvjema galaksijama međusobno djeluju, razmjenjuju energiju i zamah. To dovodi do prijenosa energije sa zvijezda velikih brzina na zvijezde malih brzina, uzrokujući usporavanje zvijezda i gubitak energije.
5. Rasipanje energije i opuštanje :Tijekom vremena, interakcije između zvijezda i rasipanje energije uzrokuju da galaksije koje se spajaju gube svoju rotacijsku energiju. Eliptični oblik nastale galaksije nastaje zbog relaksacije zvjezdanih orbita. Zvijezde se smjeste u nasumične, nekružne orbite, stvarajući simetričniju, okrugliju strukturu.
6. Formiranje izbočine i aureole :Središnja područja galaksija koje se spajaju postaju gušća, tvoreći istaknutu izbočinu. Vanjska područja galaksija, poznata kao njihovi haloi, spajaju se i miješaju, stvarajući difuznu raspodjelu zvijezda i tamne tvari koja okružuje središnju izbočinu.
7. Zaustavljanje stvaranja zvijezda :Intenzivna eksplozija stvaranja zvijezda pokrenuta tijekom ranih faza spajanja na kraju nestaje. Kako se plin troši, aktivnost stvaranja zvijezda se smanjuje, a eliptična galaksija postaje mirnija u smislu stvaranja zvijezda u usporedbi sa svojim galaksijama precima.
Krajnji rezultat procesa spajanja je formiranje jedne eliptične galaksije s masivnom središnjom izbočinom i proširenom aureolom. Zvijezde u eliptičnoj galaksiji obično su starije i crvenije u usporedbi sa zvijezdama u spiralnim galaksijama, odražavajući njihovu prošlu povijest intenzivnog stvaranja zvijezda i kasnijeg gašenja.